Bezistan i Tašli han

  • Fotografisanje
  • 09:00 - 18:00
  • Ulaz besplatan
  • Lokacija

Bezistan

Gazi Husrev-begov bezistan je kao vakufski objekat sagrađen oko 1540. godine. Proteže se duž Gazi Husrev-begove ulice u dužini od 109m gdje se licem ove zgrade niže dućan za dućanom. Iz ove ulice u unutrašnjost bezistana vode dva velika svodovima natkrivena ulaza te po jedan iz ulice Ferhadije i Branilaca Sarajeva. Bezistan je veoma masivna kamena građevina bazilikalnog tipa kod koje je središnji dio unutrašnjeg prostora natkriven izduženim bačvastim svodom. Duž centralnog prostora se sa obje strane niže ukupno 70 dućana smještenih u bačvasto zasvođene prostorije okomito orjentisane u odnosu na centralni hodnik. Oskudno dnevno svjetlo u centralni prostor dolazi sa prozora koji su smješteni u niz luneta ispod samog svoda te unutrašnjost mora da bude konstantno osvjetljena električnom rasvjetom projektovanom tako da prostor svoda ravnomjerno, poput zvjezdica, popunjavaju mala rasvjetna tijela. Središnji zasvođeni prostor na zapadnoj strani građevine nekada je služio kao veza sa avlijom Gazi Husrev-begovog Tašli hana koji je bio sastavni dio ovog trgovačkog kompleksa.

Zainteresovani ste za posjetu?

Tašli han

Tašli han je sagrađen u isto vrijeme kad i Bezistan, oko 1540. godine, kao vakuf Gazi Husrev-bega. U požaru 1879. godine pretrpio je velika oštećenja, a posljednje zidine Tašli hana nestale su 1912 godine. Danas su jedini materijalni ostaci ovoga objekta voma oštećeni dijelovi kamenog zida koji se naslanjaju na Bezistan. U ostacima istočnog zida nalaze se niše koje su predstavljale prostore za peći i dimnjake. Arheološkim istraživanjima 1998. godine djelomično su otkriveni ostaci temelja koji upućuju na raspored i veličinu ovoga prostora.

Arhitektura

Tašli han je bio formiran kao nepravilni četvorougao sa unutrašnjom avlijom i zauzimao je kompletan prostor između Bezistana i stare zgrade Hotel Evrope. U sredini avlije bio je šadrvan, a iznad njega na stubovima džamija. Građevina Tašli (kamenog) hana je imala prizemlje i sprat, a u avliju se ulazilo kroz prolaz zasvođen lukom iz ulice Branilaca Sarajeva. Prizemne prostorije bile su nadsvedene svodovima od opeke, a spratne kupolama. U prizemlju su bile magaze za skladištenje robe i dućani, a na spratu sobe za prenoćište kao i prostorije koje su pripadale pojedinim veletrgovcima i služile za vođenje poslovnih razgovora. Poznati historičar dr. Ćiro Truhelka u svojoj knjizi „Gazi Husrev-beg-njegov život i njegovo doba“ između ostalog za Tašlihan kaže i slijedeće. „Tašlihan i Bezistan dijelili su uvijek vijerno sudbinu grada Sarajeva. U dobra i stara vremena bijaše tu zlatno vrelo, iz koga je izviralo blagostanje i bogatstvo Sarajlija, koje je bilo toliko na glasu, da mu se stari putopisci ne mogoše dosta načuditi, a u crne dane, kada bi se - osim kuge - najveći dušmanin sarajevski, požar, gradom razbjesnio, patili su od njega i Bezistan i Tašlihan.“

Zanimljivost

Nakon velikog sarajevskog požara izazvanog upadom Eugena Savojskog (1697. godine) kada su oba objekta izgorjela, najveći požar je bio 1832. godine kada su potpuno istopljeni olovni krovovi koji su nakon toga uz ogromna ulaganja obnovljeni. Vakuf je tada sredstva za obnovu prikupljao od bogatih veletrgovaca koji su po pravnom odnosu mukate postajali vlasnici novoizgrađenih, odnosno obnovljenih poslovnih prostororija na vakufskom zemljištu za koje su plaćali zakupninu. Na ovaj način se u Tašli hanu formirala veletrgovačka elita od muslimanskih, ali i hrišćanskih porodica koje su, odlaskom katolika koji su se masovno povukli 1697. godine sa Eugenom Savojskim, počele da naseljavaju Latinluk, raniju katoličku mahalu pored Tašli hana. Ovo je u devetnaestom vijeku kulminiralo velikim ekonomskim i političkim utjecajem „tašlihanaca“ koji su, kako Alija Bejtić navodi vodili „onu posebnu tašlihansku politiku u čaršiji i čitavom gradu".

Ostali objekti Gazi Husrev-begovog vakufa

Ostali objekti vjerskog i poslovnog karaktera koje možete posjetiti u sklopu posjete Gazi Husrev-begovom vakufu

Gazi Husrev-begovo i Murat-begovo turbe
Osmanski period

Turbeta

Gazi Husrev-begovo i turbe Murat-bega

VIŠE
Objekat Gazi
Austrougarski period

Objekat Gâzi

Objekat koji se nalazi u srcu Baščaršije, na uglu ulica Mula Mustafe Bašeskije i Prote Bakovića...

VIŠE
Morića han
Osmanski period

Morića han

Morića han je objekat Gazi Husrev-begovog vakufa koji je podignut u srcu sarajevske čaršije krajem XVI ili početkom XVII vijeka

VIŠE
Gazi Husrev-begov hamam
Osmanski period

Gazi Husrev-begov hamam

U ulici Mula Mustafe Bašeskije, preko puta sarajevske katedrale vidi se zgrada koju pokrivaju dva velika...

VIŠE
Đulagin dvor
Austrougarski period

Đulagin dvor

Đulagin dvor je velika palata iz austrougarskog perioda u srcu sarajevske čaršije između ulica Sarači...

VIŠE

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>