Gazi Husrev-begov hamam

  • Fotografisanje
  • 09:00 - 18:00
  • Ulaz besplatan
  • Lokacija

Gazi Husrev-begov hamam

U ulici Mula Mustafe Bašeskije, preko puta sarajevske katedrale vidi se zgrada koju pokrivaju dva velika i osam malih kubeta. To je zgrada Gazi Husrev-begovog hamama, posljednjeg očuvanog javnog hamama na ovim prostorima koji na žalost još od 1914. godine ne služi svojoj svrsi. Ovaj hamam je sagrađen poslije 1537. godine jer se ne spominje ni u jednoj Gazi Husrev-begovoj vakufnami, ali se zasigurno zna da je postojao prvih godina sedamnaestog stoljeća. Kao hamam, objekat je bio podijeljen na dva potpuno jednaka dijela, muški i ženski, za zasebnim ulazima iz dvije različite ulice, ali je pred ženskim dijelom bila još i avlija. Dr. Ćiro Truhelka je 1912. godine za Hamam napisao: „Na uglu Ćemaluše i Pehlivanuše stoji jedna od najzanimljivijih građevina turske dobe u Bosni, Husrev-begova banja, možda jedina koja nam pretstavlja potpuno sačuvani tip u tome, da potsjetnik postepeno prolazi kroz sistem odaja, u kojima temperatura postepeno raste, te je prema tome i parna atmosfera u njima raznoga stepena. I kao građevina je ta banja zanimljiv spomenik sa svoje dvije velike kupole i cijelog niza manjih, koje su sve pokrivene olovnim krovom.“ U spomenici Gazi Husrev-begove četiristogodišnjice, 1932. godine Hamdija Kreševljaković je za Hamam napisao:

Obzirom da je u toku agresije u periodu od 1992.-1995. godine zbog divljačkog granatiranja Sarajeva hamam znatno oštećen dodijeljen je Bošnjačkom institutu na korišćenje u općedruštvene svrhe sa obavezom da Bošnjački institut svojim sredstvima izvrši temeljitu adaptaciju oštećenog objekta. Danas je Gazi Husrev-begov hamam nakon dogovorene adaptacije i sa novom namjenom ponovo zablistao u punom sjaju, a tom prilikom su ponovno izgrađeni i dućani koje u svome opisu iz 1932. godine spominje akademik Hamdija Kreševljaković. U osmanlijskom periodu su izgrađeni i mnogobrojni poslovni prostori u ulicama oko Begove džamije kao i duž jednog dijela Sarača (ispred Morića hana). Veliki han u ulici Samardžije bio je vlasništvo namjesnika u Bosni, Topal Osman paše koji ga je izgradio 1863. godine kada je, sprovodeći svoj plan uređenja Sarajeva, probio ulicu Telali od Mustaj-pašinog mejdana do Baščaršije.

Zainteresovani ste za posjetu?

Ostali objekti Gazi Husrev-begovog vakufa

Ostali objekti vjerskog i poslovnog karaktera koje možete posjetiti u sklopu posjete Gazi Husrev-begovom vakufu

Gazi Husrev-begovo i Murat-begovo turbe
Osmanski period

Turbeta

Gazi Husrev-begovo i turbe Murat-bega

VIŠE
Objekat Gazi
Austrougarski period

Objekat Gâzi

Objekat koji se nalazi u srcu Baščaršije, na uglu ulica Mula Mustafe Bašeskije i Prote Bakovića...

VIŠE
Morića han
Osmanski period

Morića han

Morića han je objekat Gazi Husrev-begovog vakufa koji je podignut u srcu sarajevske čaršije krajem XVI ili početkom XVII vijeka

VIŠE
Đulagin dvor
Austrougarski period

Đulagin dvor

Đulagin dvor je velika palata iz austrougarskog perioda u srcu sarajevske čaršije između ulica Sarači...

VIŠE
Bezistan i Tašli han
Osmanski period

Bezistan i Tašli han

Gazi Husrev-begov bezistan je kao vakufski objekat sagrađen oko 1540. godine...

VIŠE
Comments are closed.