Gazi Husrev-beg je rođen 1480. godine u Serezu (Egejska Makedonija) gdje mu se otac nalazio kao sandžak-beg, namjesnik. Otac mu, Ferhat-beg bio je rodom iz Bosne, dok mu je majka bila turska princeza Seldžuka, kćerka sultana Beyazida II, pa je Gazi Husrev-beg po ocu porijeklom iz ovih krajeva, a po majci je vezan za osmansku sultansku familiju. U dubrovačkom arhivu iz 1483. godine zabilježeno je kako Dubrovčani šalju darove Radivoju, kršćaninu iz Bosne, a bratu carskog zeta koji je tada već bio unaprijeđen u Ferhat-agu, visokog dvorskog službenika na kojoj dužnosti je i poginuo. Husrev-beg je još kao malo dijete ostao bez oca koji je poginuo 1486. godine u bici kod Adene kao vojskovođa Beyazida II boreći se protiv egipatskog sultana Kaitbaja. Majka mu je također rano umrla i pokopana je u zasebnom turbetu pokraj koga je kasnije podignuto i turbe njenog oca sultana Beyazida II. Husrev-beg je odrastao i odgojen na osmanskom dvoru, a svoje prvo zaduženje dobio je kao diplomata. Dodijeljen je kao pratnja svome daidži careviću Mehmedu koji je 1503. godine postavljen za krimskog namjesnika sa sjedištem u gradu Kefi. Kao izaslanik carevića Mehmeda išao je na ruski dvor gdje je sa ruskim knezom, kako u svojoj povijesti Bosne navodi Salih-ef Muvekit „sjedio za istom sofrom“. Kako već 1504. godine umire carević Mehmed, Husrev-beg je iz Kefe premješten za beglerbega u pokrajinu Skenderiju sa sjedištem u Skadru. Vitešku titulu gazija, odnosno heroj, koja se je davala istaknutim osmanskim ratnicima i junacima zbog vojničkih uspjeha i hrabrosti, stekao je 1521. godine prije dolaska u Bosnu, zbog zasluga u osvajanju Beograda.

Na istočnoj strani od džamije nalaze se dva turbeta (mauzoleja) koja je Gazi Husrev-beg još za svoga života dao da se sagrade. U većem turbetu se nalazi Gazi husrev-begov kabur (grob) dok je u manjem pokopan Murat-beg Tardić, Gazijin vojvoda, a kasnije sandžak-beg i prvi upravitelj Gazi Husrev-begovog vakufa. U svakom turbetu se iznad kabura nalazi kubura (drveni sarkofag) prekriven sa zlatom izvezenom čohom u natpisu koji je kredo Islama i u prevodu sa arapskog jezika glasi;

Pročitao i preveo hfz. Haso Popara
U Sarajevu, 30.09.2005

Današnji natpisi na kuburama Gazi Husrev-bega i Murat-bega izrađeni su hidžretske 1318.godine/1900.godine. Dr.Ćiro Truhelka u knjizi Gazi Husrev-beg tvrdi da nema historijskih podataka o boju Husrev-bega sa Crnogorcima kada je navodno poginuo i kada mu je drob ukopana u selu Drobnjaci, a tijelo u Sarajevu. „O toj crnogorskoj vojni fali nam i najmanja pouzdana vijest; ali tumačenje imena Drobnjaka u savezu sa smrti Husrev-begovom već je stoga neispravno jer ime Drobnjaka nalazimo u dubrovačkoj arhivi često spominjano sto i više godina prije Husrev-bega.“ Truhelka navodi da ovu verziju pobija i Fojnička kronika koja inače donosi pouzdane vijesti i bilježi da je Husrev-beg umro baš u samom Sarajevu.

Takođe za Murat-bega osmanski izvori tvrde da je adžemi oglan (potomak stranca) porijeklom iz Šibenika. Obzirom da se Murat-beg u GHb vakufnamama spominje kao zarobljenik (u'tekau), vjerovatno je nakon zarobljavanja kao veoma mlad odabran za adžemi oglane.